Ljekovito blato, od dna jezera do vaše kože

Zamislite list trske koji pada u plitko, toplo jezero. Tone, polako se raspada i miješa sa sitnim česticama gline koje je voda donijela s okolnih padina. Prolaze mjeseci, a u toj tamnoj masi rade mikroskopske alge i bakterije. Jednog dana neko će je zagrijati, namazati na nečije koljeno i umotati u čaršav.

Tako, pojednostavljeno, izgleda životni put onoga što se u banjama zove ljekovito blato, a u stručnoj literaturi peloid. Pratimo ga od dna do kože: gdje nastaje, zašto mora da odleži, kako se koristi u banji i u kozmetici i gdje prestaje ono što studije zaista mogu da potvrde.

Prva stanica: dno

Riječ peloid nije izmislio marketing. Međunarodno društvo za medicinsku hidrologiju usvojilo ju je još 1949. godine, na konferenciji u francuskom banjskom gradu Daksu.¹ Novija definicija, koju u preglednom radu iz 2025. navode geolozi sa portugalskog Univerziteta u Aveiru, opisuje peloid kao zrelo blato sa ljekovitim ili kozmetičkim svojstvima. To je mješavina sitnih čestica geološkog ili biološkog porijekla, mineralne ili morske vode i organskih jedinjenja koja nastaju radom živih organizama.¹

Sirovina se razlikuje od kraja do kraja. Oko Sredozemlja, od Italije i Grčke do Turske i Mrtvog mora, preovlađuju peloidi na bazi gline. U srednjoj i sjevernoj Evropi, u Češkoj, Njemačkoj i Mađarskoj, prednost ima treset, nastao od biljaka. Treću porodicu čine muljevi bogati sumporom.¹

Mjeseci u mraku: zašto ljekovito blato mora da sazrije

Glina iskopana iz zemlje i pomiješana s vodom još nije peloid. Mora da sazrije, i to ili prirodno, na samom nalazištu, ili vještački, u bazenima gdje se čvrsta masa dugo natapa mineralnom ili morskom vodom.¹

Za to vrijeme mijenjaju se i hemija i struktura. Joni iz vode prelaze u glinu, masa postaje glatkija i ljepljivija, a u njoj se razmnožavaju mikroalge i cijanobakterije koje stvaraju biološki aktivna jedinjenja. Sazrijevanje traje od 60 dana do više od dvije godine.¹ U jednoj kliničkoj studiji objavljenoj 2025. peloid je pripreman najmanje dva mjeseca prije nego što je stigao do pacijenata.⁴

Zato literatura pravi razliku između zrelog peloida i blata „na brzinu“, koje je samo izmiješano s vodom i odmah upotrijebljeno.¹

Četrdeset stepeni, dvadeset minuta

U banji peloid dobija posao grijalice. Najčešće se nanosi kao obloga na leđa, koljena ili ruke, zagrijan na 40 do 45 stepeni, i ostaje na koži 20 do 30 minuta. Tretirano mjesto se pokrije nepropusnom folijom i ćebetom, da voda iz blata ne ispari i da toplota ostane uz tijelo.¹ Postoje i kupke u razrijeđenom blatu, potapanje samo šaka ili stopala, kao i premazivanje cijelog tijela, sušenje i ispiranje u mineralnoj vodi.¹

Zašto baš blato, a ne termofor? Dobar peloid dugo drži toplotu i sporo je predaje, pa temperatura ostaje ujednačena cijelu seansu.¹ Uz to se lijepi za kožu i prati oblik zgloba.

Uobičajen ciklus ima desetak tretmana. U randomizovanoj studiji iz 2019. sa 92 osobe s artrozom koljena tresetne obloge od 36 do 42 stepena stavljane su po 20 minuta, deset puta, svaki drugi dan.³

Šta pokazuju koljena

Najviše dokaza ljekovito blato ima kod artroze koljena. U pomenutoj studiji iz 2019, ljudi koji su uz fizikalnu terapiju dobijali i obloge mjesec dana kasnije hodali su brže, lakše ustajali sa stolice i imali manje bolova od onih koji su radili samo vježbe.³

Meta-analiza iz 2024, koja je objedinila deset studija sa 560 pacijenata, zabilježila je manje bola i bolju funkciju koljena poslije lokalnih obloga od blata.² Efekat je umjeren, a autori (sažetak rada) blato vide kao dodatak uobičajenom liječenju i traže još kvalitetnih randomizovanih studija.

Studija iz 2025. kod 23 starije osobe izmjerila je pad bola i upola manje uzimanje lijekova protiv bolova poslije deset dana kupki i obloga.⁴ Kontrolne grupe nije bilo, pa takav rad više govori o tome šta se dešava u organizmu nego o tome koliko će obloga pomoći baš vašem koljenu.

Mrtvo more, sunce i koža

Za kožu je najpoznatiji primjer Mrtvo more. Sistematski pregled iz 2012. našao je uvjerljive dokaze da tamošnje liječenje pomaže kod psorijaze, ali je zasluge pripisao uglavnom posebnom sunčevom zračenju i kupanju u slanoj vodi.⁵ Blato Mrtvog mora pokazalo je korist kod nekoliko reumatskih bolesti, a laboratorijske analize nisu našle koncentracije minerala koje bi bile opasne za upotrebu na koži.⁵

Za kupca to znači jedno: korist je izmjerena na licu mjesta, uz sunce i vodu. Teglica iz drogerije nosi samo dio te kombinacije.

Gdje dokazi staju

Koža je dobra brana. Njen gornji, rožnati sloj propušta vrlo malo, a podaci o tome koliko minerala iz blata zaista prođe kroz njega su oskudni. Peloidi uz to nemaju standarde kvaliteta kakve imaju lijekovi.¹

Organski bogata blata otvaraju još jedno pitanje. Istraživači sa Univerziteta u Pečuju 2014. su u laboratoriji izlagali ćelije uzorcima dva mađarska peloida. Pretežno organski uzorak iz Heviza, mjesta poznatog po termalnom jezeru, izazvao je znakove oštećenja DNK, a pretežno mineralni nije.⁶ Eksperiment je rađen na ćelijama, ne na kupačima, ali pokazuje da prirodno ne znači automatski bezazleno.

Kad blato stigne na lice

Kozmetička strana počinje tamo gdje banjska staje. Glina dobro upija, to joj je jedno od osnovnih svojstava,¹ pa maska ostavlja osjećaj čiste i zategnute kože. Ipak, kozmetička maska nije peloid koji je mjesecima zrio uz mineralni izvor, i iza nje ne stoje studije o artrozi.

Kod kućnih verzija veći rizik nosi porijeklo nego samo blato. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) 2016. upozorila je kupce na glinu u prahu koja se prodavala kao maska za lice i kosu, ali i kao „detoks“ koji se pije, jer je u njoj nađeno opasno mnogo olova.⁸ Pregled iz 2025. među mogućim rizicima glina takođe navodi teške metale poput olova, arsena, kadmijuma i žive.¹

Odatle nekoliko pravila zdravog razuma. Glinu i blato ne jedite. Birajte proizvode sa jasnom deklaracijom i porijeklom, masku prvo probajte na maloj površini kože i ne nanosite je na ranu ili upaljenu kožu. Blato ne grijte kod kuće na banjskih četrdeset stepeni bez savjeta stručnjaka.

Kome topla obloga ne prija

Topao peloid opterećuje srce i krvne sudove, isto kao kupanje u termalnoj vodi. Pregledni rad o toplotnoj terapiji kao kontraindikacije navodi teško suženje aortnog zaliska, nestabilnu anginu, nedavni infarkt, moždani udar ili prolazni ishemijski napad, a oprez traži i kod starijih ljudi kojima pritisak pada pri ustajanju.⁷ Ko ima hroničnu bolest, o oblozi od blata razgovara sa svojim ljekarom prije nego što legne na banjski sto.

Od trske do koljena

Put od lista trske do tople obloge traje mjesecima, nekad i godinama. Kod bolnih koljena to strpljenje, sudeći po studijama, može donijeti olakšanje, a kod kože vrijedi biti skeptičniji prema obećanjima sa etikete.

Ni za zreo peloid i stručno vođenu oblogu ne treba nužno avionska karta do Izraela ili Mađarske, jer banjska tradicija blata u našem regionu traje decenijama.

Tekst informiše, a o liječenju oblogama od blata odlučuje ljekar.

Zanima vas šta u banjskoj kozmetici stoji iza nauke, a šta samo iza etikete? Prijavite se na BALNEO bilten i nove provjerene priče o njezi i zdravlju stići će vam pravo u sandučić → Prijava na bilten

Izvori

1. Almeida L, Rocha F, Candeias C. International Journal of Biometeorology, 2025 — Pelotherapy, thalassotherapy, and electrotherapy for skin treatment: current insights and future perspectives on electropelotherapy
2. Boopalan D. i sar. International Journal of Biometeorology, 2024 — Effect of local mud application in patients with knee osteoarthritis: a systematic review and meta-analysis
3. Varzaityte L. i sar. International Journal of Biometeorology, 2019 — The effect of balneotherapy and peloid therapy on changes in the functional state of patients with knee joint osteoarthritis: a randomized, controlled, single-blind pilot study
4. Ortega-Collazos E. i sar. International Journal of Biometeorology, 2025 — Neuroimmunomodulation induced by mud-bath therapy in elderly patients with osteoarthritis
5. Katz U. i sar. Seminars in Arthritis and Rheumatism, 2012 — Scientific evidence of the therapeutic effects of Dead Sea treatments: a systematic review
6. Gerencsér G. i sar. Environmental Geochemistry and Health, 2014 — Can the use of medical muds cause genotoxicity in eukaryotic cells? A trial using comet assay
7. Brunt VE, Minson CT. Journal of Applied Physiology, 2021 — Heat therapy: mechanistic underpinnings and applications to cardiovascular health
8. STAT News, 2016 — 'Detox' bentonite clay has high levels of lead, FDA says