Termalna voda i šest narodnih vjerovanja o kupanju pred presudom
Za šta je dobra termalna voda? Šest narodnih vjerovanja o kupanju za kosti, srce i protiv toksina, provjerenih prema studijama, i kome kupka ne prija.
Januarsko jutro, minus pet. Iznad bazena se diže para tako gusta da se s druge strane vide samo glave kupača. Na stepenicama stoji baka, spušta se u vodu stepenik po stepenik i, kad joj voda dođe do ramena, izgovori rečenicu koju je čula svaka porodica na Balkanu: „To ti je za kosti.“
Kupanje u termalnoj vodi kod nas nikad nije bilo samo kupanje. Uz njega idu savjeti koji se prenose s koljena na koljeno, od toga da se poslije operacije „ide na banju“ do uvjerenja da termalna voda liječi gotovo sve. Neki od tih savjeta drže vodu. Drugi su se rodili u reklami.
Izdvojili smo šest najčešćih vjerovanja i uporedili ih sa studijama i preglednim radovima. Presude su tri: istina, djelimično istina i mit.
„Topla voda je dobra za zglobove“
Bakina rečenica ima najviše pokrića od svih. Sistematski pregled objavljen 2023. u časopisu Rheumatology International obuhvatio je 17 kliničkih studija o artrozi koljena, kuka, šaka i kičme. Sve su zabilježile manje bola i bolji kvalitet života nakon terapije termalnom vodom, a tipičan režim bio je 20 do 30 minuta kupanja dnevno, dvije do tri sedmice³. Samo je mali broj tih studija imao nizak rizik od pristrasnosti, pa brojke treba čitati s rezervom.
Cochrane, mreža čiji se pregledi smatraju mjerilom medicine zasnovane na dokazima, vidi sličnu sliku. Naznake koristi kod artroze postoje, ali su studije slabog kvaliteta, a efekat nekih kupki nestajao je nakon tri mjeseca⁴. Kod reumatoidnog artritisa dokazi nisu bili dovoljni da pokažu prednost balneoterapije u odnosu na izostanak liječenja⁵.
Dio objašnjenja je čista fizika. Uzgon rasterećuje zglobove, pa pokret koji na suvom boli u vodi ide lakše².
Presuda: djelimično istina. Kod artroze topla voda može biti dobar saveznik u rehabilitaciji, ali terapiju koju propisuje ljekar ne zamjenjuje.
„Kupka i sauna rade isto“
Obje griju, pa izgleda logično. Tijelo ih ipak ne doživljava isto. Toplota u oba slučaja širi krvne sudove u koži, ali voda ima nešto što vreo vazduh nema: težinu. Ona pritiska tijelo i pomaže da se krv iz nogu vrati prema srcu. Taj hidrostatski pritisak fiziolozi navode kao razliku između kupke i saune, gdje ga nema².
Pregledni rad fiziologa Brunt i Minson iz 2021. opisuje i šta slijedi kad zdrav čovjek uđe u vruću vodu. Srce počinje da radi brže, tjelesna temperatura raste već nakon nekoliko minuta, a cijeli odgovor organizma podsjeća na umjerenu fizičku aktivnost².
Presuda: mit. Sauna i kupka su rođaci, ne blizanci.
„Kupka je dobra za srce“
Najzanimljiviji podatak u ovom nizu ne dolazi iz banje, nego iz običnog kupatila. Japanska studija objavljena 2020. u časopisu Heart pratila je oko 30.000 sredovječnih ljudi gotovo dvije decenije. Oni koji su se gotovo svaki dan kupali u toploj kadi imali su oko 28 odsto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i oko 26 odsto manji rizik od moždanog udara od onih koji su se kupali rijetko⁶.
Prije nego što ovo prepričate rodbini, dodajte jednu napomenu. Riječ je o opservacionoj studiji, koja hvata povezanost, a ne uzrok. Ljudi koji svako veče imaju pola sata za kadu možda i inače žive mirnije. Uz studiju je objavljen i podsjetnik na drugu stranu: rizik od nezgoda u kadi raste sa godinama i sa temperaturom vode⁷.
Presuda: djelimično istina. Kod zdravih ljudi redovna topla kupka izgleda kao dobra navika. Za bolesno srce ista toplota je opterećenje, o čemu više na kraju teksta.
„Termalna voda izbacuje toksine“
Ovu tvrdnju češće ćete pročitati na internetu nego čuti od bake. Uz nju obično stižu i obećanja da topla voda „jača imunitet“ i „čini čuda“ kod kožnih bolesti. Pregledi na koje se oslanja ovaj tekst ništa od toga ne potvrđuju.
Crvenilo kože poslije kupke dolazi od proširenih krvnih sudova², a ne od otrova koji izlaze iz tijela. Osjećaj lakoće je stvaran, samo ima prozaičnije objašnjenje od „čišćenja“.
Presuda: mit. Ono što topla voda zaista radi skromnije je, ali ne i manje vrijedno: rasterećuje zglobove, prolazno ublažava bol i opušta.
„Svaki izvor liječi svoju bolest“
Sumpor se preporučuje za kožu, jedan izvor za reumu, drugi za živce. Hemijski sastav vode, sa sumporom, mineralima i ugljen-dioksidom, najviše se reklamira, a naučno je najslabije razjašnjen. Fizičko djelovanje toplote i pritiska istraženo je daleko bolje.
Zato ima smisla biti skeptičan prema svakoj tvrdnji da baš jedan izvor „liječi“ baš jednu bolest. To ne znači da minerali ne rade ništa, nego da za takva obećanja nema čvrstih dokaza.
Presuda: mit, bar za sada.
„Banje su prošlost i stvar za penzionere“
Rimljani su oko toplih izvora gradili čitave gradove, a Japanci od kupke i danas prave svakodnevni ritual. Moderni spa centri od stakla i hroma dugo su termalne izvore gurali u sjenu, ali se trend okrenuo. Ljudi opet traže „pravu“ vodu i ritual koji nije izmislio marketing, pa putuju od rimskih terma do japanskih onsena.
Brojke idu u istom smjeru. Prema Global Wellness Institutu, u svijetu radi 31.386 objekata uz termalne i mineralne izvore, a sektor je u 2024. ostvario oko 72 milijarde dolara prihoda, naspram procijenjenih 50 milijardi deceniju ranije¹. Većina objekata i dalje su jednostavna, tradicionalna kupališta. Tek oko četvrtine su banje i resorti višeg ranga sa spa uslugama, a upravo oni donose više od dvije trećine ukupnog prihoda¹.
Presuda: mit. Ono što su naše bake zvale „ići na banju“, svjetsko tržište danas prodaje kao vrhunski doživljaj.
Kad kupanje u termalnoj vodi treba preskočiti
Toplota tjera srce i krvne sudove na dodatni rad, pa topla voda nije za svakoga. Pregledni radovi o toplotnoj terapiji među kontraindikacijama navode nestabilnu anginu, nedavni infarkt ili moždani udar i teže suženje aortnog zaliska². Cochrane podsjeća i na manje dramatične rizike: osip, infekcije i, najprozaičnije, klizanje i pad⁵.
Ko ima hronično oboljenje, prije banjskog liječenja razgovara sa svojim ljekarom. To važi i za one koji iz Njemačke ili Austrije dolaze kući na nekoliko dana i žele da u jednu sedmicu ugure i banju i sve ostalo. A ko više voli suprotnu krajnost, i ledeno kupanje ima svoja pravila.
Šest tvrdnji, jedna stara navika
Od šest vjerovanja, baka je stajala iza onog koje ima najviše dokaza. Za kosti i zglobove topla voda zaista olakšava, iako ne liječi. Para će se iznad bazena dizati i sljedećeg januara, kao i prije sto godina, samo što sada znamo koliko od onoga što se uz nju priča zaista stoji.
U Bosni i Hercegovini i regionu banjske tradicije i termalnih izvora ima dovoljno da se za ovakvo jutro ne mora ići na drugi kraj svijeta.
Tekst služi informisanju, a o liječenju toplom vodom odlučuje vaš ljekar.
Volite da znate šta stoji iza banjskih savjeta? Prijavite se na BALNEO bilten i nove provjerene priče o vodi i tijelu stižu pravo u vaš sandučić → Prijava na bilten
Izvori
- Global Wellness Institute — Thermal/Mineral Springs
- Brunt VE, Minson CT. Journal of Applied Physiology, 2021 — Heat therapy: mechanistic underpinnings and applications to cardiovascular health
- Protano C. i sar. Rheumatology International, 2023 — Balneotherapy for osteoarthritis: a systematic review
- Cochrane — Balneotherapy or spa therapy for osteoarthritis
- Cochrane (Verhagen i sar., 2015) — Balneotherapy (or spa therapy) for rheumatoid arthritis
- Ukai T. i sar. Heart, 2020 — Habitual tub bathing and risks of incident coronary heart disease and stroke
- ScienceDaily — Regular tub bathing linked to lower risk of death from cardiovascular disease
