Šumsko kupanje (shinrin-yoku) kroz pet čula

Ostavite auto na kraju makadama i ugasite telefon, ili ga bar okrenite ekranom nadolje. Prvih deset minuta glava je još u gradu: računi, poruke, sutrašnji sastanak. Onda se korak sam od sebe uspori. Šumsko kupanje počinje upravo tu, kad prestanete da hodate prema nekom cilju.

Japanci za to imaju riječ shinrin-yoku, doslovno „kupanje u šumi“. Nije u pitanju drevna zen mudrost. Izraz je 1982. skovao Tomohide Akiyama, tada na čelu japanske Agencije za šume, s prilično praktičnim ciljem: da umorni građani počnu da obilaze šume, a da te šume tako dobiju na vrijednosti¹. Nauka je stigla poslije, pa se od tada u šumi mjeri sve, od pljuvačke do krvi.

Krenimo zajedno. Pet čula, pet stanica, i uz svaku ono što studije zaista pokazuju.

Prvo nos: miris koji drveće ispušta

Zastanite kod prve jele ili bora i udahnite duboko. Taj oštar, smolast miris potiče od fitoncida, isparljivih jedinjenja kojima se drveće brani od insekata i gljivica. Među najpoznatijima su alfa-pinen i limonen.

Imunolog Qing Li vodio je sa saradnicima male grupe japanskih zaposlenih, muškaraca srednjih godina i medicinske sestre, na tri dana i dvije noći u šumu, sa šetnjama od po dva i po kilometra dnevno. Aktivnost NK ćelija, „prirodnih ubica“ imunog sistema koje napadaju zaražene i izmijenjene ćelije, bila je u danima provedenim u šumi znatno viša nego prije puta i ostala povišena bar sedmicu. Turistički izlet u grad nije dao takav rezultat². Da bi provjerio da li je zaslužan baš miris, isti tim je dvanaest muškaraca smjestio na tri noći u gradski hotel i u sobi noću isparavao ulje japanskog čempresa hinokija. NK aktivnost je porasla, a hormoni stresa u urinu pali³.

Prije nego što krenete po ulje hinokija, pogledajte brojeve: desetak ispitanika po studiji, uglavnom isti istraživački krug, bez placeba. To je zanimljiv trag, a ne dokaz da šuma „jača imunitet“ kao lijek.

Drugo uho: ptica, potok i nijedan motor

Sad stanite i brojite zvukove. Djetlić negdje visoko. Vjetar u krošnjama. Potok koji se čuje prije nego što se vidi. I ono čega nema, a to je saobraćaj.

Kanadsko-američki tim objedinio je 2021. rezultate 18 radova o prirodnim zvucima. Zajednički nalaz bio je manje stresa i iznerviranosti i više pozitivnih osjećanja, a pojedine studije bilježile su i manje bola i bolju koncentraciju⁴. Koliko od toga važi za potok uživo, a koliko za snimak iz zvučnika, još niko nije precizno izmjerio.

Treće ruke: kora, mahovina i drvo pod dlanom

Skinite rukavicu i spustite dlan na stablo bukve. Hrapavo je i hladno, a opet nekako toplije od kamena pored.

Ovo čulo je u samoj šumi najslabije istraženo, ali postoji uredan laboratorijski eksperiment. Osamnaest studentkinja u Japanu po 90 sekundi dodirivalo je dlanom netretirano hrastovo drvo, mermer, keramičke pločice i nerđajući čelik. Kod hrasta je prednji dio mozga, koji radi punom snagom kad smo napeti, bio mirniji, a parasimpatikus, dio nervnog sistema zadužen za odmor, aktivniji⁵. Grupa je mala, samo mlade žene, i sjedila je u laboratoriji, a ne u šumi.

Četvrto oči: zelenilo koje usporava puls

Nađite panj ili kamen i sjednite. Petnaestak minuta samo gledajte kako se svjetlost mijenja kroz lišće.

Upravo su to radili mladići u najvećem terenskom eksperimentu ove vrste, sprovedenom u 24 šume širom Japana. Kad su sjedjeli i gledali šumu umjesto grada, kortizol u pljuvački bio im je u prosjeku 13,4 odsto niži, a puls šest odsto sporiji. Pritisak je pao za manje od dva odsto⁶.

Za pritisak postoji i najbolje sabran dokaz. Pregled 20 studija sa 732 učesnika pokazao je da je gornji pritisak u šumi bio u prosjeku niži za oko 3 mmHg, a donji za skoro 2 mmHg, s većim padom kod ljudi koji su već imali povišen pritisak⁷. Većina tih studija mjerila je, međutim, efekat odmah poslije boravka u šumi, a ne sedmicama kasnije. Kod kortizola je slika mutnija: jedna meta-analiza bilježi niže vrijednosti u šumi nego u gradu⁸, dok širi pregled ukupan efekat ocjenjuje kao vrlo mali i neujednačen⁹.

Peto jezik: ukus vazduha i vode

Na kraju šetnje svi kažu isto: vazduh u šumi „ima ukus“. Svjež, malo vlažan, sa notom smole. Ko je poslije sat hoda pio vodu sa planinskog izvora, zna o čemu je riječ.

Za ovo čulo studija nema. Ukus vazduha je zapravo miris koji stiže kroz usta, i nijedan istraživački tim nije mjerio šta gutljaj izvorske vode radi pritisku. Poznato je nešto opštije: pregledi bilježe da boravak u šumi popravlja raspoloženje i ublažava anksioznost i potištenost, ali su efekti mali, a studije međusobno vrlo različite⁹.

Dva od jedanaest pregleda prošla su sa ocjenom „umjereno“

Toliko ih je dobro prošlo na testu kvaliteta u radu iz 2021. koji je sabrao jedanaest sistematskih pregleda o šumi i zdravlju. Ostali su dobili nisku ili kritično nisku ocjenu⁹. Zamjerke se ponavljaju: male grupe, često samo mladi muškarci ili studenti, malo praćenja poslije nekoliko dana, i ispitanici koji znaju da su u šumi, pa i očekuju da im bude bolje. Većina istraživanja rađena je u Japanu, Južnoj Koreji, Kini i na Tajvanu.

Smjer je ipak dosljedan, i to u radovima različitih timova: šuma smiruje nervni sistem i spušta puls i pritisak, bar privremeno. Za kratkoročno smirenje dokazi su pristojni, a za priče o liječenju bolesti ih nema.

Kako izgleda šetnja koja se računa

Šta onda raditi? Iz onoga što su istraživači zaista radili sa ispitanicima može se složiti jednostavan okvir.

• Polako. U japanskim eksperimentima šetalo se po petnaestak minuta laganim tempom, a sjedilo i gledalo otprilike isto toliko⁶. Ovo nije uspon na vrh ni trening.
• Bez ekrana. Telefon u ranac. Zvuk šume je dio cijele stvari.
• Sa zastajkivanjem. Pet stanica iz ovog teksta možete proći za sat vremena.
• Redovno, a ne herojski. Britanska anketa sa skoro 20.000 ljudi pokazala je da oni koji u prirodi provode bar 120 minuta sedmično češće prijavljuju dobro zdravlje i zadovoljstvo životom, bez obzira na to da li su ta dva sata skupili u jednoj šetnji ili u nekoliko kraćih. Preko pet sati sedmično koristi više nisu rasle¹⁰. Anketa hvata povezanost, a ne uzrok.

Za razliku od skupih sprava iz svijeta biohakinga, ovdje ne treba ništa osim cipela koje ne žuljaju. Ko je čitao o plavim zonama, prepoznaće obrazac: ljudi koji dugo žive rijetko vježbaju u teretani, ali mnogo hodaju. A ako vam je odmor prije svega pitanje sna, pogledajte i tekst o turizmu spavanja.

Šumsko kupanje bez avionske karte

Japan je morao da smišlja program i ime da bi građane izvukao među drveće. U Bosni i Hercegovini i regionu šuma je često na pola sata vožnje, a ponekad odmah iza posljednje kuće u selu. Bukove i četinarske šume pokrivaju velike dijelove planina, i mnoga banjska i planinska mjesta leže upravo usred njih, pa se dan na vodi lako završava satom među stablima. Pitajte nekoga iz dijaspore šta mu od kuće najviše nedostaje i nemojte se iznenaditi ako među prvim stvarima čujete miris šume poslije kiše.

Sljedeći put kad krenete uzbrdo, ne nosite cilj. Ponesite pet čula i dva sata.

Volite ovakve šetnje kroz nauku? Prijavite se na BALNEO bilten i sljedeća priča o prirodi i zdravlju sačekaće vas u sandučiću → Prijava na bilten

Izvori

1. Nippon.com — Miyazaki Yoshifumi Explores the Healing Power of the Forest
2. Li Q. Environmental Health and Preventive Medicine, 2010 — Effect of forest bathing trips on human immune function
3. Li Q. i sar. International Journal of Immunopathology and Pharmacology, 2009 — Effect of phytoncide from trees on human natural killer cell function
4. Buxton RT i sar. PNAS, 2021 — A synthesis of health benefits of natural sounds and their distribution in national parks
5. Ikei H, Song C, Miyazaki Y. International Journal of Environmental Research and Public Health, 2017 — Physiological Effects of Touching Wood
6. Park BJ i sar. Environmental Health and Preventive Medicine, 2010 — The physiological effects of Shinrin-yoku: evidence from field experiments in 24 forests across Japan
7. Ideno Y i sar. BMC Complementary and Alternative Medicine, 2017 — Blood pressure-lowering effect of Shinrin-yoku (Forest bathing): a systematic review and meta-analysis
8. Antonelli M, Barbieri G, Donelli D. International Journal of Biometeorology, 2019 — Effects of forest bathing (shinrin-yoku) on levels of cortisol as a stress biomarker
9. Stier-Jarmer M i sar. International Journal of Environmental Research and Public Health, 2021 — The Psychological and Physical Effects of Forests on Human Health: A Systematic Review of Systematic Reviews and Meta-Analyses
10. White MP i sar. Scientific Reports, 2019 — Spending at least 120 minutes a week in nature is associated with good health and wellbeing