Hiperbarična komora, od londonske sobe iz 1662. do moderne kapsule

London, 1662. Ljekar Nathaniel Henshaw zatvara bolesnika u zapečaćenu sobu i počinje da u nju upumpava vazduh. Vazduh ne stiže iz motora, nego iz ručnih pumpi kakve upuhuju vazduh u crkvene orgulje. Henshaw sobu naziva domicilium i vjeruje da povišen pritisak liječi akutne bolesti.¹ Naučnu osnovu za to nije imao, ali je baš njegova soba prva hiperbarična komora za koju istorija zna.

Kupka od zgusnutog vazduha

Pravu modu ideja je doživjela tek u devetnaestom vijeku, i to u banjama. Francuski ljekar Junod 1834. naziva svoj postupak „kupkom od komprimovanog vazduha“, a ubrzo zatim niču takozvani pneumatski instituti. U Lionu je komora primala dvanaest pacijenata odjednom, a u bavarskom banjskom gradu Reichenhallu gosti su birali između tri komore.¹ Komora pod pritiskom postala je dio banjskog dana, uz mineralnu vodu i šetnju kroz park.

Hotel u obliku čelične kugle

Najneobičnije poglavlje napisano je 1928. na obali jezera Iri, u Klivlendu. Ljekar Orval Cunningham otvara sanatorijum u obliku čelične kugle: pet spratova, 900 tona čelika, 38 soba i 350 okruglih prozora, kao na brodu. Cijela zgrada bila je pod pritiskom, a u nju su dolazili bolesnici sa dijabetesom i nizom drugih bolesti.² Kugla je 1942. isječena, a njen čelik završio je u ratnoj industriji.²

Život bez krvi

Preokret je donio holandski hirurg Ite Boerema. Godine 1960. objavio je rad „Život bez krvi“. Prasićima je gotovo svu krv zamijenio tečnošću bez crvenih krvnih zrnaca, a zatim ih stavio u komoru na tri atmosfere, gdje su udisali kiseonik. Preživjeli su, jer se pod tim pritiskom u tečnom dijelu krvi rastvorilo dovoljno kiseonika da održi život.³

Tako je komora iz banjskog salona prešla u bolnicu. Danas pacijent u čvrstoj komori, pod nadzorom ljekara, diše skoro čist kiseonik pod znatno većim pritiskom od onog u wellness kapsulama. Stručna društva tu terapiju vežu za tačno određena stanja, od trovanja ugljen-monoksidom do dekompresijske bolesti ronilaca i rana koje ne zarastaju.⁴

Kako izgleda sat u hiperbaričnoj komori

Posljednjih godina hiperbarična komora vraća se tamo gdje je u devetnaestom vijeku bila najpopularnija, u svijet njege i odmora. Ovoga puta to su često lagane kapsule na blažem pritisku. Neke rade na 1,2 do 1,5 atmosfera, kao da ste zaronili dva do pet metara, a ostali suvi.

Zamislite da legnete i da se patentni zatvarač zatvori oko vas. Kad pritisak počne da raste, uši reaguju kao u avionu pred slijetanje. Nekome je dovoljno da proguta. Ako se pojavi bol ili se pritisak u ušima teško izjednačava, odmah treba reći osoblju. Kako se provodi vrijeme u komori i s čim se tretman kombinuje, zavisi od uređaja i pravila centra.

Pritisak i kiseonik u bolničkoj komori i u wellness kapsuli nisu isti, pa ni očekivanja ne treba da budu ista. Dokazi prikupljeni za medicinske protokole ne mogu se automatski prenijeti na komore nižeg pritiska.⁵ Zato vrijedi pitati kakav se postupak nudi, na kojem pritisku i ko ga nadzire. Ovakve hiperbarične komore u Banjoj Luci danas nudi, na primjer, studio Oxybaric, na Laušu.

Hiperbarična komora i kada je potrebna procjena ljekara

Pritisak djeluje na uši, sinuse i pluća, pa hiperbarična komora nije za svakoga. Sa ljekarom prvo porazgovarajte ako ste prehlađeni, teško izjednačavate pritisak u ušima, trudni ste, imate epilepsiju, nedavno ste imali operaciju oka ili grudnog koša, imate pejsmejker ili vas plaše zatvoreni prostori.⁶ Dobar studio će vas za zdravlje pitati prije prvog tretmana.

Od ručne pumpe do tihog kompresora

Henshaw je vazduh upumpavao ručno, a danas isti posao radi tihi kompresor. Pacijent iz 1662. teško bi povjerovao da se u sobu pod pritiskom ulazi i zbog odmora. A banjski gosti iz Reichenhalla prepoznali bi se i kod nas, jer je kultura vode, pare i predaha u banjama našeg kraja starija od svih kapsula.

Ako imate zdravstvene tegobe, o tretmanu u komori prvo porazgovarajte sa svojim ljekarom.

Izvori

1. Krishnamurti C. — Historical Aspects of Hyperbaric Physiology and Medicine, IntechOpen, 2019 — intechopen.com
2. Cunningham Sanitarium — Encyclopedia of Cleveland History, Case Western Reserve University — case.edu
3. Boerema I., Meijne N. G., Brummelkamp W. K. i sar. — Life without blood: a study of the influence of high atmospheric pressure and hypothermia on dilution of the blood, Journal of Cardiovascular Surgery, 1960; 1: 133–146 (opis eksperimenta i u izvoru 1)
4. Undersea and Hyperbaric Medical Society (UHMS) — Hyperbaric Oxygen Therapy Indications — uhms.org
5. UHMS — Position Statement: Low-Pressure Fabric Hyperbaric Chambers, 2017, revidirano 2018 — uhms.org
6. Hyperbaric Oxygen Therapy Contraindications, StatPearls, NCBI Bookshelf — ncbi.nlm.nih.gov